Globalna pandemija koronavirusa našu je svakodnevicu iz temelja promijenila, a obzirom da su škole zatvorene, po prvi puta se i djeca susreću s novim načinom nastave koja se sad održava putem Interneta ili na televizijskim programima.
Život kako djece tako i odraslih promijenio se u nekoliko dana gotovo naglavačke. Djeca ne idu u školu, skoro po cijele dane su u stanu i kući sa roditeljima i braćom i sestrama, slobodno vrijeme je dulje i nestrukturiranije vjerojatno nego ikad ranije, nemaju izvanškolske aktivnosti na koje su uobičajeno išli. Velik broj roditelja radi od kuće. Promjene su brojne i nagle. Kako ne možemo očekivati od nas odraslih da se prilagodimo u dan ili dva, ne smijemo imati ista očekivanja ni spram djece. Nove navike zahtijevaju vrijeme i brojne uspješne i one manje uspješne pokušaje u njihovom formiranju. Ne smijemo očekivati od djece da od budu oduševljeni i potpuno poslušni, nailazit ćemo na brojne prepreke i izvore frustracije, bolje da se na njih na vrijeme pripremimo
Treći je tjedan bez nastave i drugi tjedan u svojevrsnoj izolaciji. Djeci počinju jako nedostajati prijatelji. Sve češće pitaju kad će ovo stanje proći i počinju tražiti neke razredne fotografije. S djecom je važno razgovarati, pitati ih kako se osjećaju povodom svih novonastalih promjena.
Primjerice, možemo ih pitati 'Kako se osjećaš kad ne ideš u školu nego je pratiš on line?' 'Što ti se sviđa u ovoj situaciji, a što ne?' 'Također, normalizirajmo situaciju. Recimo djeci da se i mi osjećamo zbunjeno i zabrinuto kako će naš život nadalje izgledati i koliko će trajati ove okolnosti trajati. Ni ne očekujemo da smo svi skupa sretni i zadovoljni, prirodno je da nam se javljaju brojne emocije u isto vrijeme - i ugodne i neugodne. Dajmo djeci vremena za prilagodbu, dajmo i sebi i njima prostora da zajedno otkrijemo metode i strategije koje nam najbolje funkcioniraju. Izvanredne situacije zahtijevaju upravo takve napore, a svi smo u procesu prilagodbe ne jer želimo nego jer moramo.
On line nastava, nastava putem televizijskih kanala, virtualni razredi su u isto vrijeme novost i realnost u životima nas i naše djece.
Stavljanje naglaska na kontinuitet izvršavanja školske obveza i učenja je važan, ali ne i jedini imperativ u ovim teškim vremenima. Naglasak je prvenstveno na očuvanju zdravlja - fizičkog, ali i mentalnog i, naravno, održavanju higijenskih navika. Roditelji imaju brojne dileme kako i na koji način osmisliti dan, aktivnosti i vrijeme. Imajmo na umu da su djeca školske dobi naviknuta na strukturu, gotovo po satima. To je njihov način funkcioniranja. Povratak i osmišljavanje nove strukture je imperativ u ovim stresnim danima. U doba krize, struktura nedvojbeno znači sigurnost koja vodi do osjećaja predvidivosti. Dijete će radije i voljnije sudjelovati u njezinom ispunjavanju ako sudjeluju već u fazi planiranja. Djeca možda neće najbolje reagirati i razumjeti rad roditelja od kuće - tražit će igru, uzastopno zvati roditelja, no postavljanje granica u ovoj domeni života vrijedi kao i za sve ostala područja. Upozorimo dijete da ćemo raditi, prikažimo i svojim modelom pokažimo da je posao nešto ozbiljno - jasnom porukom. U slučaju da oba roditelja rade od kuće, možemo dogovoriti interni raspored što su čije dužnosti i kada, tko kada radi, tko se kada igra i zabavlja.
Ključna je ravnoteža obveza i slobodnog vremena
Organizacija vremena i prostora, dodaje, bila bi poželjna u smislu vremena i prostora za igranje i radne aktivnosti.
Formirajmo 'odjel za rad' i 'odjel za igru i slobodno vrijeme' jer ravnoteža obveza i slobodnog vremena je ključna. Razgovor i dogovor je naš najbolji alat koji nam može poslužiti u ovim stresnim danima. Prvi korak ka prihvaćanju novih navika pa tako i on line škole je upravo razumijevanje situacije. Djeca moraju razumjeti zbog čega moraju činiti to što čine, i ne čine ono što su ranije mogli. Možemo djeci otvoreno reći da ni ne očekujemo da će sve ići lagano i bez problema, da će biti jako motivirani, ali možemo im reći da je nama i njima važno da izvršavaju školske obveze jer, iako nam se u ovom trenutku čini da će situacija korona virusa trajati zauvijek, to nije tako. Dajmo im do znanja da će ponašanja i navike imati prirodne posljedice. Djeca će zasigurno u nekom trenu biti frustrirana i nemotivirana, ali i to je prilika da im pokažemo kako se možemo nositi s neugodnim emocijama. Budimo nježni i prema djeci i prema sebi, adaptacija je proces, a ne događaj.
Pritisak koji svi imamo je dovoljan, dodatni napori i brige nam nisu potrebne.
Birajmo bitke! Imajmo na umu da će nam dijete uvijek više učiniti da nam ugodi nego zbog straha od kazne. Djeci je najveći dar upravo kvalitetno provedeno vrijeme s roditeljima.
Provjerimo im zadaće, ali umjesto stavom policijskog nadzora, radije to učinimo s interesom što je dijete novo naučilo, zapamtilo, usvojilo.
Sada je idealna prigoda da ih možete promatrati kako samostalno obavljaju zadatke. Svaki dan donosi nešto novo iako nam se na prvu ne čini tako.
Dopustimo da nas pouče ili sudjelujmo čak iako smo sigurni da dijete može samo. Zajednički napori učitelja, nastavnika, profesora i roditelja da usmjere i motiviraju djecu zasigurno će uroditi plodom. Roditelji s više djece drugačijih razrednih razina, mogu pokušati organizirati da svi skupa rade od nekoliko sati, stvore male urede, radnu atmosferu. Cijela obitelj svakog ili svakog drugog dana može osmisliti jednodnevni ili dvodnevni plan. Za manju djecu možemo na hladnjak nalijepiti popis aktivnosti koji imamo i označavati smajlićima/zvjezdicama kada to i ostvare, stariju djecu možemo motivirati pravljenjem to-do liste. Popis obveza svih članova obitelji na jednom preglednom mjestu odašilje poruku da i drugi imaju zadatke i smanjuje vjerojatnost stvaranja ideje: 'Dok ja radim, drugi se igraju ili odmaraju'. Svaki roditelj najbolje poznaje koje metode poticanja funkcioniraju kod djece kao i koje navike je dijete imalo od ranije. Nakon obveza ostatak vremena se zajedno dogovorimo što zajedno ili samostalno što želimo raditi. Ako mi odrasli nemamo ideja, dječja mašta je neograničena, ona će sigurno imati brojne ideje. Toliko ih je da će nam biti malo vremena.
VRIJEDI ISPROBATI - Konkretni savjeti za školarce svih dobi
Učenici nižih razreda osnovne škole
Djeca osnovnoškolske dobi u nižim razredima imaju organiziranu nastavu na televizijskom programu stoga je upravo to dobar temelj da roditelji mogu organizirati ostatak dana. Mogu iskoristiti to vrijeme i istovremeno (ako rade iz vlastitog doma) raditi i izvršavati svoje poslovne obveze. Također, može se s djetetom složiti raspored da u vrijeme velikog odmora ili nakon odslušane nastave imamo zajednički obrok, zatim slobodno vrijeme i zadaću. Može ih se poticati da pišu poruke razredu o tome što im nedostaje i što će raditi kad se sve normalizira, da se snimaju i šalju video s porukama učiteljicama i prijateljima.
Slobodno vrijeme i aktivnosti kojima ćemo se baviti neka budu poticaj za izvršavanje obveza. Dogovore formirajmo umjesto s negativnim predznakom 'Nema igre dok ne napišeš zadaću' u pozitivnom i motivirajućem tonu 'Kada napišeš zadaću idemo igrati Play Station“.
Učenici viših razreda osnovne škole
'Djeca viših razreda osnovnoškolske dobi i srednjoškolske dobi imaju (za sad) manje strukturiranu nastavu, ali imaju rokove, zadaće i obveze koje nastavnici svakodnevno zadaju. Napravimo im motivirajuće tablice i rasporede rokova za zadaće. Vidimo kako i na koji način žele provesti slobodno vrijeme, ali potrudimo se i sebe uključiti u njega'.
Učenici srednjih škola
Srednjoškolcima ćemo možda morati biti veći i snažniji oslonac u sklopu školskog funkcioniranja, treba će im više poticaja i više podrške.
Maturanti su možda u ovom trenu u najnezavidnijoj situaciji, završetak srednjoškolskog obrazovanja, ispiti državne mature i upisi željenih fakulteta brige su koje im svakodnevno prolaze kroz glavu, zaokupljuju njihovu pažnju. Upravo srednjoškolci i maturanti prolaze najteži ispit akademske (ali i životne) zrelosti i samostalnosti. Dajmo im do znanja da znamo da im nije lagano, ali neka znaju da mogu računati na nas.
Priredila:
Dubravka Svilar Blažinić, prof. psih.
univ. spec. fam. med.
Podružnica Obiteljski centar za Grad Zagreb