MIT: Potražiti stručnu pomoć odražava osobnu slabost ili karakternu manu
ČINJENICA: Traženje i prihvaćanje pomoći zapravo je znak otpornosti, snage i odlučnosti. Razgovor s nepristranom stručnom osobom može pomoći u unaprjeđenju osobnih potencijala i boljem svakodnevnom funkcioniranju. Uz tuđu pomoć i vlastiti angažman, osoba može ostvariti kvalitetnije odnose s drugima, sagledati životne događaje iz druge perspektive, otkriti svoje prednosti i jake strane te utvrditi područja koja može poboljšati, odnosno kako se lakše nositi sa životnim stresorima, usponima i padovima.
Ove godine se u periodu od 17. do 23. veljače obilježava 18. Tjedan psihologije, pod krovnom temom „Čuvajmo mentalno zdravlje", čime se nastoji široj javnosti približiti određene teme iz područja psihologije te zaštite mentalnog zdravlja.
U posljednjem desetljeću više se govori o mentalnom zdravlju, koje je i Svjetska zdravstvena organizacija definirala kao stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, može se nositi s uobičajenim stresorima, može raditi produktivno i plodno te je sposoban pridonositi zajednici (WHO; 2001). Također, Svjetska zdravstvena organizacija definiciji općeg zdravlja pridodaje i mentalno zdravlje, pri čemu jasno ukazuje na značaj mentalnog stanja pojedinca za njegovo sveukupno funkcioniranje, ali i za funkcioniranje društva.
Postoje mnogi mitovi koji su široko prihvaćeni, a odnose se na vjerovanje da npr. „mentalno zdrave osobe nikada ne osjećaju emocionalne tegobe i/ili proživljavaju teške trenutke i krize" ili da su „problemi s mentalnim zdravljem znak slabosti, niske inteligencije ili roditeljskih propusta". Istraživanja na području mentalnog zdravlja govore nam upravo suprotno, to jest da se problemi mentalnog zdravlja mogu javiti kod svakoga, bez obzira na dob ili spol, socioekonomski status, inteligenciju, obrazovanje i slično.
Danas je posebno važno govoriti o mentalnom zdravlju djece i mladih, koji odrastaju u kontekstu nepovoljnih društvenih okolnosti, pri čemu se mijenja struktura obitelji i društva, pa mladi više nisu zaštićeni od šire obitelji ili zajednice, dok su ujedno pod utjecajem digitalnih medija i sadržaja za koje nemaju dovoljnu kognitivnu zrelost. Osim ovih faktora, nepovoljan utjecaj na mentalno zdravlje imaju i nesigurni životni uvjeti, siromaštvo, nepovoljni odnosi u obitelji ili s vršnjacima, problemi sa spavanjem, tjelesna iscrpljenost, dugotrajna izloženost stresu, korištenje sredstava ovisnosti te velike životne promjene.
Rezultati istraživanja ukazuju na to da većina problema s mentalnim zdravljem kod djece počinje do 14. godine, pri čemu je posebno važno voditi brigu o promjenama koje se događaju uslijed razdoblja puberteta i adolescencije. Podaci na uzorku korisnika Obiteljskog centra u Čakovcu, koji na upitnicima promjena raspoloženja postižu značajan rezultat, ukazuju da djeca teško govore o svojim problemima i teškoćama, ponekad gube interes za hobije kojima su se bavili, osjećaju se beskorisnima ili kao da im je svega dosta. Ponekad imaju teškoće sa spavanjem, lako se rasplaču te krive sebe za sve loše stvari koje im se događaju. Pritom je važno voditi brigu o zaštitnim čimbenicima od razvoja problema s mentalnim zdravljem, poput osiguravanja kvalitetnih veza s drugima, poučavanja djece vještinama suočavanja sa stresom, vještinama rješavanja problema, komunikacijskim vještinama, osiguravanja osjećaja sigurnosti u okolini u kojoj borave, povećanju osjećaja smisla i svrsishodnosti te postavljanja jasnih životnih ciljeva. Kako bi se ostvarila potpuna dobrobit djeteta, važno je da se u osiguranje spomenutih uvjeta uključe svi važni sudionici u djetetovu obiteljskom, školskom, sportskom, zdravstvenom i vršnjačkom okruženju.
MIT: Za svoje mentalno zdravlje trebate se brinuti samo ako imate probleme mentalnog zdravlja. Ništa ne možemo učiniti kako bismo poboljšali svoje mentalno zdravlje te načine nošenja sa životnim stresorima.
ČINJENICA: Puno je toga što možemo učiniti kako bismo održali i/ili poboljšali svoje mentalno zdravlje, kao što ulažemo trud i u održavanje te poboljšanje tjelesnog zdravlja. Ne uzimajte mentalno zdravlje "zdravo za gotovo". Ako nakon mnogo vremena pokušavanja, ne uspijevate svoje teškoće riješiti sami, potražite stručnu pomoć i podršku.