Svjetski dan mentalnog zdravlja

Mentalno zdravlje prema Svjetskog zdravstvenoj organizaciji definira se kao „stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, može se nositi s normalnim životnim stresovima, može raditi produktivno i plodno te je sposoban pridonositi svojoj zajednici“ (Perišić i Tomiša, 2018; prema World Health Organisation, 2004.). Ranjivosti na mentalno zdravlje uključuju unutarnje čimbenike poput nedostatka emocionalne otpornosti, niskog samopoštovanja i društvenog statusa, osjećaja zarobljenosti i bespomoćnosti te problema povezanih sa seksualnošću ili seksualnom orijentacijom, izolacije i slabe integracije. Vanjski čimbenici koji doprinose ovoj ranjivosti opisani su kao loši društveni uvjeti (stanovanje, siromaštvo, nezaposlenost), diskriminacija ili zlostavljanje, kulturni sukobi, stigma i slaba autonomija, među ostalim čimbenicima (Bhugra i sur., 2013.; HEA, 1997.).

Procjenjuje se kako više od 20% europske populacije pati od nekog problema mentalnog zdravlja pri čemu se procjenjuje da je pojavnost tih problema podjednaka i kod adolescenata. Ove brojke su vrlo značajne, osobito kada razmišljamo da visoka prevalencija kao i početak poremećaja u adolescenciji ili mlađoj odrasloj dobi dovode do velikog ekonomskog opterećenja društva radi ukupnih troškova uzrokovanih radi narušenog mentalnog zdravlja te indirektnih troškova radi smanjene produktivnosti, bolovanja i dr. (Silobrčić Radić, 2013.). Specifično, a vezano za pitanje mentalnog zdravlja, pozornost se daje i sindrom sagorijevanja na poslu („burnout“). Ono označava individualni odgovor na izloženost kroničnom stresu na poslu koji se progresivno razvija uzrokujući zdravstvene promjene (Edú-Valsania i sur., 2022.; prema Montero-Marín, 2016.) pri čemu se stanje stresa na poslu može definirati kao niz štetnih reakcija za pojedinca na situacije u kojima zahtjevi posla nisu u skladu s njegovim sposobnostima, potrebama i mogućnostima (Ljubotina i Friščić, 2013.; prema Sauter i Murphy, 1998.). Sindrom sagorijevanja uzrokuje štetu kod samog pojedinca na kognitivnom i emocionalnom aspektu, a što se reflektira na ponašanje prema poslu, profesionalnoj ulozi, kao i odnose s ljudima (Edú-Valsania i sur., 2022.; prema Maslach 2006.). Kada govorimo o socijalnim radnicima, istraživanja upućuju da je zanimanje socijalnog radnika jedno od najstresnijih zanimanja (Ljubotina i Friščić, 2013. prema; Travers i Cooper, 1993.; Kahn, 1993) pri čemu je stres konzistentno prisutan (Ljubotina i Friščić, 2013. prema;  Jones, 2001.),  i u stalnom porastu (Ljubotina i Friščić, 2013. prema; Coffey, Dugdill i Tattersall, 2004.). U hrvatskom kontekstu, kao najčešći izvori stresa među populacijom socijalnih radnika pojavljuju se faktori vezano za radno opterećenje, vremenska opterećenost, nejasno definirane uloge, manjak socijalne podrške, teškoća u balansiranju između radne i profesionalne uloge te osjećaj nesigurnosti i izloženosti na radnom mjestu (Ljubotina i Friščić, 2013.).

Mentalno zdravlje podrazumijeva bavljenje produktivnim aktivnostima te da pojedinci imaju ispunjavajuće odnose s drugim ljudima pri čemu je važno da smo okruženi drugim mentalno zdravim ljudima i zajednicom koja potiče produktivnost i suradnju i cijeni naš doprinos. Drugim riječima, temelj dobrog funkcioniranja pojedinca, ali i zajednice jest upravo mentalno zdravlje (Perišić i Tomiša, 2018.).  U kontekstu zajednice ono se ostvaruje kroz suradnju i povezanosti različitih sektora društva kako bi se postigli najbolji rezultati za mentalno zdravlje pojedinca, obitelji i društva (Štrkalj Ivezić, 2022).

Obiteljski centar u svom strateškom planu prepoznaje važnost njegovanja mentalnog zdravlja. Vodeći se idejom da zdrav pojedinac čini zdravo društvo, stručni radnici proveli su aktivnosti usmjerene prema senzibilizaciji važnosti mentalnog zdravlja i promociji Obiteljskog centra te su proveli radionicu namijenjenu socijalnim radnicima domova za starije.

Dana 25. rujna 2025. godine stručni djelatnici Područne službe Grad Zagreb proveli su u prostorijama Doma za starije osobe Maksimir radionicu pod „Ostati snažan u njezi drugih: Prevencija i suočavanje s profesionalnim sagorijevanjem“. Ciljevi radionice bili su prepoznati znakove profesionalnog sagorijevanja, razumjeti uzroke i mehanizme sagorijevanja u kontekstu rada sa starijim osobama, razviti strategije za osobnu otpornost i profesionalnu održivost te potaknuti međusobnu podršku i razmjenu iskustava među stručnjacima. Stručnjaci su osvijestili razinu vlastite izloženosti profesionalnom stresu pri čemu se posebno stavljao naglasak na osvještavanje vlastitih resursa, mogućnosti i izvora podrške, a sve sa svrhom jačanja otpornosti i prevencije sagorijevanja. Kroz izmjenu iskustva i promišljanja, stručnjaci su imali prilikom dodatno se međusobno povezati te je dogovorena daljnja suradnja Područne službe Grad Zagreb i Doma za starije osobe Maksimir.

Dana 10. listopada 2025. godine, stručni djelatnici Područne službe Grad Zagreb promovirali su aktivnosti i usluge Obiteljskog centra u prostorijama jedne od Mandis-pharm ljekarni te tom prilikom dodatno stavili naglasak na važnost očuvanja i jačanja mentalnog zdravlja.

Biti osnažen i mentalno zdrav ne znači da smo uvijek sretni. Radi se o vlastitim sposobnostima i kapacitetima da svoje emocije razumijemo i djelujemo koristeći svoje vlastite snage, vještine, sposobnosti i izvore podrške, te se prilagođavamo i mijenjamo u sa svrhom prevladavanja aktualnih teškoća koje su pred nama (Perišić i Tomiša, 2018). U tom smislu važno je imati kapacitete za prepoznati znakove stresa, promijeniti smjer kontrolom stresa i traženjem pomoći te preuzeti odgovornost izgradnjom otpornosti na stres vođenjem brige o fizičkom i mentalnom zdravlju. Primjerice, pokušajte svjesno započeti dan opuštajućom aktivnosti, otvoreno izražavati svoje emocije i svoje mišljenje, njegovati kreativnost, dati si prostor za dnevni odmor i odmor od tehnologije i prepoznati što je ono na što imamo utjecaj. Promjene i stresne situacije su dio života, njegovanjem i brigom o mentalnom zdravlju jačamo vlastite kapacitete za nošenje s istima. Zato briga o sebi nije luksuz već svakodnevna potreba, baš kao i voda bez koje ne možemo živjeti. U ubrzanoj svakodnevnici ključno je znati kada nam je potrebno da se zaustavimo, slušamo sebe i potražimo pomoć, a Obiteljski centar je prostor u kojem možete tu podršku i pomoć pronaći za sebe i svoju obitelj.

Luna Bijelić, mag.act.soc.

Omer Čorić, prof. psiholog

LITERATURA:

Bhugra, D., Till, A., & Sartorius, N. (2013). What is mental health?. International Journal of Social Psychiatry, 59(1), 3-4.

Družić Ljubotina, O., & Friščić, L. (2014). Profesionalni stres kod socijalnih radnika: Izvori stresa i sagorijevanje na poslu. Ljetopis socijalnog rada, 21(1), 5-32.

Edú-Valsania, S., Laguía, A., & Moriano, J. A. (2022). Burnout: A review of theory and measurement. International journal of environmental research and public health, 19(3), 1780.

Perišić K. i Tomiša T. (2018) Mentalno zdravlje. Zagrebačko psihološko društvo. Posjećeno: 9.10.20225. https://zgpd.hr/2018/10/09/mentalno-zdravlje/

Silobrčić Radić, M. (2011). Mentalno zdravlje. Hrvatski časopis za javno zdravstvo, 7(28), 0-0.

Štrkalj Ivezić, S. (2022). Mentalno zdravlje u zajednici. Epoha zdravlja: glasilo Hrvatske mreže zdravih gradova, 15(1), 9-11.