Poster prezentacijom pod nazivom "SPECIFIČNOSTI MENTALNIH POREMEĆAJA DJECE I MLADIH S OBZIROM NA MANIFESTACIJU ODREĐENIH SIMPTOMA", psihologinje Obiteljskog centra, Područne službe Međimurske na 31. Godišnjoj konferenciji hrvatskih psihologa zainteresiranim su sudionicima, tijekom vođene poster – sekcije prezentirale i prikazale rezultati empirijskog istraživanja učinjenog na uzorku korisnika savjetodavnih usluga Obiteljskog centra.
U Obiteljski centar po savjetodavnu pomoć dolaze djeca i mladi s različitim manifestacijama poremećaja, koje uzrok imaju u rizičnim okolinskim čimbenicima, poput narušenih obiteljskih odnosa, razvoda braka roditelja, prilagodbe na promijenjene životne okolnosti, izloženosti nasilju u obitelji, alkoholizmu roditelja te vršnjačkom nasilju. Najčešće se teškoće uočavaju u školi, u vidu teškoća u učenju i problema u ponašanju, kada govorimo o djeci osnovnoškolske dobi, dok se anksiozno depresivne smetnje češće javljaju u srednjoškolskoj populaciji. Pritom djevojke pokazuju više internaliziranih simptoma, dok mladići češće imaju ekstenalizirane teškoće. Razlika u doživljaju anksioznosti vidljiva je kod dječaka i djevojčica već u dobi od šest godina, a to pokazuju i podaci dobiveni analizom podataka na našem prigodnom uzorku. Podaci pokazuju da ne postoji razlika u traženju savjetodavne pomoći s obzirom na dob korisnika, kao i da djevojke češće traže savjetodavnu pomoć zbog afektivnih manifestacija poremećaja u funkcioniranju, dok mladići češće traže pomoć zbog bihevioralnih manifestacija Također, pokazalo se da mlađi korisnici savjetodavnih usluga i tretmana Obiteljskog centra češće traže pomoć zbog bihevioralnih manifestacija, dok adolescenti češće traže pomoć zbog afektivnih manifestacija poremećaja, ali ne i kognitivnih.
Pojavnost određenih simptoma u populaciji djece i mladih ne ovisi samo o vanjskim čimbenicima, već i o crtama ličnosti te vještinama i kapacitetima za suočavanje sa stresnim situacijama kod svakog pojedinca. Internalizirani problemi kod djece i adolescenata važan su prediktor mentalnog zdravlja u odrasloj dobi. Češće su u mlađoj dobi neprepoznati, a do izražaja dolaze u adolescenciji, dok su posljedice vidljive kasnije u lošijem mentalnom zdravlju, težim kliničkim slikama, većem broju komorbiditeta s ostalim poremećajima te češćoj hospitalizaciji u ranoj odrasloj dobi, što predstavlja javnozdravstveni problem.
Dobiveni podaci provedenog istraživanja mogu se implementirati u preventivne aktivnosti na području mentalnog zdravlja te unaprjeđenje postojećih usluga uz adekvatno odgovaranje na potrebe djece i mladih u promjenjivosti današnjeg okruženja.