Dan ružičastih majica se u Hrvatskoj obilježava od 2017. godine kada je od strane Hrvatskog sabora izglasan kao Nacionalni dan borbe protiv vršnjačkog nasilja, rastućeg problema koji je prisutan odavno, a održava se svake zadnje srijede u veljači.
Međunarodni dan prevencije nasilja u školama u svijetu se obilježava dugi niz godina, a njegov početak se veže uz događaj iz 2007. godine, kada je kanadski srednjoškolac odjenuvši ružičastu majicu u znak podrške majci oboljeloj od karcinoma dojke postao meta vršnjačkog nasilja. Nekoliko dana kasnije, u znak podrške, njegovi prijatelji su odlučili organizirati akciju. Tada sedamnaestogodišnjaci, David Shepherd i Travis Price, u školu su došli u ružičastim majicama, a još pedeset majica su odlučili razdijeliti među svojim školskim kolegama. Ubrzo se klupko zakotrljalo, njihova inicijativa je postala globalna, te se Pink Shirt Day od tada obilježava diljem svijeta, a ružičasta majica predstavlja simbol borbe protiv nasilja u školama.
Kako bismo prigodno obilježili Dan ružičastih majica, Obiteljski centar, Područna služba Ličko – senjska, u svoje je prostorije ugostio Radio Senj, te je tom prilikom voditeljica Suzana Svetić, mag.paed.soc. govorila o problemu raširenosti vršnjačkog nasilja među mladima, o kratkoročnim i dugoročnim posljedicama, te što mi možemo učiniti kako bi se ovaj rastući problem smanjio i prevenirao.
Prema Protokolu o postupanju u slučaju nasilja među djecom i mladima koje je Ministarstvo donijelo 2004. godine nasiljem među djecom i mladima smatra se svako namjerno fizičko ili psihičko nasilno ponašanje usmjereno prema djeci i mladima od strane njihovih vršnjaka učinjeno s ciljem povrjeđivanja, a koje se, neovisno o mjestu izvršenja, može razlikovati po obliku, težini, intenzitetu i vremenskom trajanju i koje uključuje ponavljanje istog obrasca, te odražava neravnopravan odnos snaga (jači protiv slabijih ili grupa protiv pojedinca). Postoji mnogo podjela vršnjačkog nasilja budući da ono može imati mnogo različitih oblika, no ovdje možemo nabrojati podjelu na fizičko, koje je najlakše uočljivo okolini, verbalno u smislu ismijavanja, prijetnji ili vrijeđanja, relacijsko gdje se može ubrojiti socijalno isključivanje, te ekonomsko gdje dolazi do krađe osobnih stvari. Još jedan oblik vršnjačkog nasilja čija zastupljenost se posljednjih godina povećava je elektroničko nasilje ili cyberbullying koje je dosta slično prethodno nabrojanim oblicima nasilja, no također ima i svoje posebnosti. Ono što ga čini drugačijim od tradicionalnih oblika nasilja je anonimnost, trajnost podataka i moguća prisutnost velikog broja promatrača. S obzirom na to da se događa u virtualnom svijetu, nerijetko ostane neprepoznato od strane djetetove okoline.
Posljedice vršnjačkog nasilja su brojne i dugoročne, te osim na žrtvu vršnjačko nasilje ima posljedice kako za promatrače, tako i za same počinitelje. Brojna istraživanja potvrđuju kako žrtve vršnjačkog nasilja mogu imati narušeno psihičko i fizičko zdravlje, a nasilje se odražava i na njihov akademski uspjeh. Neke od posljedica su pojava anksioznih smetnji, depresivnosti, narušene slike o sebi, osjećaja usamljenosti, samoozljeđivanja i suicidalnih misli. Izloženost nasilju povećava razinu kortizola, hormona stresa u organizmu te tako nepovoljno utječe na funkcioniranje organizma. S obzirom na ozbiljnost posljedica koje vršnjačko nasilje ostavlja, potrebno je što ranije uočiti znakove postojanja nasilja te pravovremeno reagirati, s ciljem zaštite prava i dobrobiti djece i mladih. Također, različitim intervencijama i programima možemo prevenirati pojavu nasilja među mladima i učiniti njihovo okruženje sigurnim i podržavajućim za njihov rast.
Obiteljski centar, u okviru svoje djelatnosti obavlja poslove savjetodavnog i preventivnog rada, te pruža brojne druge usluge među kojima možemo istaknuti one koje se odnose na razvoj socijalizacijskih vještina djece i mladih, posebno komunikacijskih vještina i nenasilnog rješavanja sukoba među djecom i mladima, razvoj komunikacije i tolerancije u mladenačkim i partnerskim odnosima, prevenciju zlostavljanja i zanemarivanja, problema u ponašanju te ovisnosti djece i mladih, te poticanje i provedbu programskih aktivnosti namijenjenih edukaciji i promidžbi obiteljskih vrijednosti. Osim spomenutog pružamo podršku mladima koji su se našli u ulozi žrtve vršnjačkog nasilja, kako bi se umanjile nepovoljne posljedice po njihovo zdravlje, a koje se mogu protegnuti u njihovu odraslu dob i umanjiti kvalitetu njihovog cjelokupnog života. Obiteljski centar također pruža podršku roditeljima, te nudi organizaciju različitih preventivnih programa usmjerenih na mlade, kao i jednokratne radionice koje se provode u suradnji s osnovnim I srednjim školama, za djecu i roditelje.
Dan ružičastih majica jedna je od prilika u kojima možemo osvijestiti kako mlade, tako i sami sebe, o važnosti odrastanja i provođenja vremena u sigurnoj i podržavajućoj okolini, o toleranciji i prihvaćanju različitosti, o nenasilnom rješavanju sukoba, o poštovanju i pozitivnim obrascima ponašanja, budimo modeli jedni drugima za ljepšu budućnost s nultom tolerancijom na nasilje.