USMENO IZLAGANJE: Internalizacija društvenog ideala ljepote kod adolescenata

Na 32. Godišnjoj konferenciji hrvatskih psihologa, održanoj od 5. do 8. studenoga u Splitu, psihologinje Obiteljskog centra, Područne službe Međimurske, predstavile su rezultate istraživanja o Internalizaciji društvenog ideala ljepote kod adolescenata. Istraživanje je provedeno na uzorku od više od 700 učenika osnovnih i srednjih škola u Međimurskoj županiji, a usmjereno je na ispitivanje povezanosti korištenja društvenih mreža, zadovoljstva tjelesnim izgledom i samopoštovanja mladih.

Polazište istraživanja bio je porast utjecaja digitalnih medija na sliku o sebi i zadovoljstvo vlastitim izgledom, posebno u razdoblju adolescencije kada mladi oblikuju identitet i osjećaj vlastite vrijednosti. Rezultati su pokazali značajne spolne razlike, djevojke u prosjeku provode više vremena na društvenim mrežama te su manje zadovoljne svojim izgledom od mladića. Najčešće korištene platforme su TikTok, Instagram i Snapchat, a nezadovoljstvo tijelom češće se javlja kod onih s nižim samopoštovanjem i kod mlađih učenika.

Također, analizom je utvrđeno da djevojke češće teže mršavijem i oblikovanom izgledu tijela, dok mladići preferiraju mišićavost i snažniji izgled. Sudionici koji češće uređuju vlastite fotografije ili pasivno pregledavaju sadržaje drugih pokazuju veću sklonost nezadovoljstvu izgledom. Premda tjelesni izgled ima važnu ulogu u formiranju slike o sebi, rezultati nisu potvrdili da slika tijela ima utjecaj na socijalne odnose, što upućuje na prisutne oblike socijalne i emocionalne otpornosti.

Dobiveni podaci nadovezuju se na ranije spoznaje koje ističu da društvene mreže potiču socijalne usporedbe i internalizaciju nerealnih standarda ljepote. Prema teoriji socijalne usporedbe, pojedinci procjenjuju vlastiti izgled uspoređujući se s drugima, često s idealiziranim prikazima influencera i vršnjaka. Kada se takvi prikazi doživljavaju kao stvarni, raste rizik od nezadovoljstva tijelom i pada samopoštovanja. Proces internalizacije medijskih ideala ljepote dodatno pojašnjava kako adolescenti te ideale prihvaćaju kao vlastite kriterije vrijednosti.

Djevojke se, prema nizu istraživanja, snažnije emocionalno vežu uz povratne informacije u online okruženju, broj lajkova, komentara i pregleda često doživljavaju kao mjeru osobne vrijednosti. Budući da se vizualne platforme poput Instagrama i TikToka temelje na prikazu izgleda, djevojke su izloženije socijalnim usporedbama i pritisku da izgledom ispune nametnute standarde. S druge strane, pasivno korištenje društvenih mreža, odnosno promatranje tuđih objava bez aktivne interakcije, pokazalo se štetnijim za psihološku dobrobit jer potiče negativne usporedbe i osjećaj manje vrijednosti.

Ukupno gledano, rezultati istraživanja upućuju na to da su adolescenti, a posebno djevojke, osjetljiva skupina na utjecaje društvenih mreža i medijski oblikovane ideale ljepote. Takvi utjecaji mogu pridonijeti stvaranju iskrivljene slike tijela, smanjenog samopoštovanja te povećanom riziku od emocionalnih poteškoća. Zbog toga je važno razvijati psihološku otpornost i medijsku pismenost mladih, poticati ih na kritičko promišljanje online sadržaja, prepoznavanje nerealnih standarda ljepote te izgradnju pozitivne slike o sebi temeljene na osobnim vrijednostima, sposobnostima i autentičnosti, a ne na vanjskoj potvrdi i društvenim usporedbama.